Pedijatri, ali i dječiji stomatolozi promovišu isključivo dojenje u prvih 6 mjeseci i nastavak dojenja do kraja 2.godine djetetova života… ili koliko god dugo i majka i beba to žele.
Majčino mlijeko je nutritivno savršena hrana za novorođenče i najbolje što mu se može ponuditi za dobar start u životu! Majčino mlijeko pored proteina, masti i ugljikohidrata, sadrži mnoštvo antitijela, leukocita i hormona važnih za bebin imunitet, ali i kognitivni razvoj. Dojenje je najbolji način za emocionalno povezivanje majke i djeteta zbog lučenja hormona oksitocina. Smanjuje rizik od sindroma iznenadne smrti dojenčeta, dijabetesa, gojaznosti, upale uha, astme, alergija, gaatrointestinalnih i drugih oboljena kod bebe. Smanjuje rizik od raka dojke i jajnika kod majke.
Osim toga, dojenje je važno za pravilan razvoj lica, vilica i usne šupljine, za pravilnu okluziju, disnje i gutanje. Na rast i razvoj lica i vilica snažno utiču nasljedni, ali i okolišni faktori. Dojenje utiče na žvačnu muskulaturu i tako potiče pravilan rast i razvoj lica i vilica, pravilne intermaksilarne odnose i smanjuje rizik za razvoj ortodontskih nepravilnosti. Za razliku od tvrdih silikonskih cucli i nastavaka na flašicama, koji oblikuju usnu šupljinu bebe prema svom obliku, bradavica je mekana i prilagodjava se obliku bebinih usta kako rastu. Pokreti jezika prilikom sisanja dojke su važni za pravilno gutanje, položaj zuba i oblikovanje tvrdog nepca.
Kad je riječ o riziku za nastanak karijesa kod produženog noćnog dojenja, mišljenja su podijeljena. Majčino mlijeko sadrži laktozu, tj mliječni šećer, koji je potencijalna hrana za kariogene bakterije. Međutim, smatra se da imunološki faktori iz mlijeka nadjačavaju ovaj rizik. Laktoferin iz majčinog mlijeka razara bakterije uzročnike karijesa, a sama laktoza je manje dostupna za metabolizam bakterija u odnosu na, recimo, saharozu.
Većina istražvača se slažu oko toga da dojenje u prvoj godini života ima karijes-protektivni učinak. Nakon prve godine zivota, djeca konzumiraju različite vrste hrane, i vrlo često slatkiše, sokove, grickalice i drugu kariogenu hranu. Iz tog razloga, teško je procijeniti rizik jer postoji puno faktora (prehrambene navike u toku dana, noćna hranjenja, oralna higijena itd). Noću je lučenje pljuvačke smanjeno i izostaje učinak samočišćenja usne šupljine. Generalno bi, sa stomatološkog stanovišta, bilo idealno da se bebi nakon svakog obroka, pa i noćnih podoja, operu zubi. Preporučljivo je izbjegavati konzumaciju rafiniranih šećera do kraja druge godine života i početi s redovnim stomatološkim pregledima već nakon 1. rođendana.
Sviđa ti se Zubic Iva? Klikni na dugme ispod da me podržiš! Postani Patreon!