To je naziv za parafunkcijske, štetne kretnje donje vilice, koje se manifestuju škripanjem i stiskanjem zubi. Uglavnom se dešava nesvjesno, u snu, zbog nefunkcijske kontrakcije žvačnih mišića. Ukoliko postoji i dnevno škripanje zubima, to se onda naziva bruksomanija.
Studije ukazuju da većina svjetske populacije u nekom periodu života razvije bruksizam, a može se javiti već u dječjoj dobi. Međutim, manji postotak ljudi razvije simptome koji su posljedica bruksizma.
Pojava ovog poremećaja se uglavnom povezuje s emocionalnim stresom i određenim tipovima ličnosti (agresivnije osobe, ambiciozne osobe, natjecateljski tipovi), a okidači mogu biti alkohol, amfetamini, kokain, duhan, poremećaji sna, prekomjerna konzumacija kofeina i određeni lijekovi (agonisti dopamina, levodopa, triciklički antidepresivi).
Problem kod bruksizma je razvoj prekomjernih i štetnih sila, koje djeluju destruktivno na stomatognati sistem. Posljedice se ispoljavaju na tvrdim zubnim tkivima u obliku abrazija, koje mogu dovesti do značajnog narušavanja morfologije zuba ili čak otvaranja pulpne komore. Zubna pulpa se brani od ovog proizvodeći tercijerni dentin. Alveolarna kost može hipertrofirati, što se manifestuje pojavom egzostoza. Periodontalni ligament hipertrofira i odlažu se nove naslage cementa, kako bi zub bio otporniji na opterećenje. Pulpna komora postupno obliterira. Ako postoje i parodontalne bolesti, alveolarna kost se resorbuje brže i dolazi do rasklaćenja zuba.
Osim na zube, bruksizam štetno djeluje na žvačne mišiće i temporomandibularni zglob. Dolazi do hipertrofije mišića, posebno m.massetera, što može dovesti i do asimetrije lica, ako je unilateralno. Zbog zamora mišića i zgloba, moguće su jutarnje glavobolje.
Osnovno u terapiji bruksizma je uklanjanje uzroka, tj.kontrola stresa u životu i u poslu. To nekad zahtijeva i pomoć psihologa. Od lijekova se mogu koristiti miorelaksanti i benzodijazepini. Ipak, stomatolog se najčešće odlučuje za izradu udlage koja će smanjiti štetne učinke bruksizma. Udlaga relaksira žvačne mišiće, postavlja zglob u pravilan položaj, štiti tvrda zubna tkiva i parodoncij i smanjuje parafunkcijske kretnje. Udlaga uglavnom ne može spriječiti škripanje, ali barem sprječava trošenje zuba. Često se događa da bruksista progrize udlagu, pa je potrebno izraditi novu.
Ljudi koji spavaju sami u sobi, često nisu svjesni da imaju bruksizam, ali stomatolog može posumnjati na osnovu promjena u usnoj šupljini. Posebno je važno naglasiti da bruksizam može dovesti do oštećenja protetskih radova u ustima. Zato su nam važne redovne kontrole i nakon protetskog zbrinjavanja i ako je potrebno, nošenje udlage preko noći.
Sviđa ti se Zubic Iva? Klikni na dugme ispod da me podržiš! Postani Patreon!