Zalivanje fisura je preventivni zahvat, koji se uglavnom izvodi kod djece u stalnoj i mliječnoj denticiji. Najčešće se izvodi na prvim i drugim molarima neposredno po njihovom nicanju. Zalivač se unosi u jamice i fisure na griznim površinama zubi, koje su predilekciona mjesta za nastanak karijesa, jer njihova morfologija pogoduje akumulaciji plaka.
Ovaj postupak se preporučuje pacijentima s visokim karijes rizikom, sa dubokim i uskim fisurama, čak i kod početnih pigmentacija i demineralizacija cakline (početni karijes).
Zalivanje fisura ne treba izvoditi na zubima na kojima već postoji karijes dentina, aproksimalni karijes i ispuni i nije preporučljivo kod pacijenata sa plitkim i širokim fisurama i dobrom oralnom higijenom.
Zalivači po svom sastavu mogu biti tečne kompozitne smole ili glas jonomer cementi. Prednost glas jonomernih cemenata je u tome što imaju sposobnost otpuštanja fluora prema zubnoj površini i prema pljuvačci, te upijanja fluora iz pljuvačke. Osim toga, dobri su u situacijama kad ne možemo obezbijediti apolutno suho radno polje.
S druge strane, kompozitni zalivači su dugotrajniji, jer je materijal otporniji na trošenje tj.imaju bolju retenciju. Zbog toga se u većini situacija koriste kompozitni zalivači.
Prije samog postupka zalivanja, zub je potrebno očistiti rotirajućom četkicom i profilaktičkom pastom bez fluorida. okluzalna površina zuba se najetka, ispere i posuši. Materijal se unosi u fisure u tečnom stanju i polimerizira. Potrebno je provjeriti artikulaciju, ukloniti višak i ispolirati.
Ovako zapečaćen zub zaštićen je od akumulacije plaka na okluzalnoj površini i manja je mogućnost nastanka karijesa. Ipak, ako je higijena loša, karijes može nastati i na drugim površinama. Također se ne smiju preskakati redovni stomatološki pregledi svakih 6 mjeseci, jer nakon nekog vremena zalivač se može istrošiti ili frakturirati, pa ga je potrebno zamijeniti ili reparirati.
Sviđa ti se Zubic Iva? Klikni na dugme ispod da me podržiš! Postani Patreon!