Većina ljudi osjeća izvjesnu nelagodu kad pri pomisli na stomatologa i stomatološku intervenciju. Međutim, kad je ova nelagoda toliko izražena da osobu izbjegava stomatološki pregled i liječenje, govorimo o nekoj od 3 kategorije:

  1. dentalna anksioznost
  2. dentalni strah
  3. dentalna fobija.

Dentalna anksioznost je blaži oblik nelagode, koji se javlja zbog neizvjesnosti, kao reakcija na nepoznato. Nepoznata stomatološka intervencija može predstavljati potencijalnu opasnost, biti bolna, i pacijent osjeća zabrinutost. Ipak, dentalna anksioznost se uspješno savlada dobrim informiranjem pacijenta o intervenciji, prijateljskim, ljubaznim pristupom i bezbolnim radom.

Dentalni strah je izraženija nelagoda, neugodan osjećaj spram nekog poznatog, prethodno lošeg iskustva. Pacijent je u prošlosti doživio bol, komplikaciju, neljubaznost i zabrinut je da bi se to moglo ponoviti pri svakom sljedećem susretu sa stomatologom. Dentalni strah je uglavnom prisutan kod djece, koja su dolazila u stomatološku ordinaciju prethodno samo u situacijama akutne boli. U takvoj stresnoj situaciji, i sama stomatološka intervencija predstavlja veliki stres i dijete ju pamti kao vrlo neprijatno iskustvo. Dentalni strah je teže prevazići i zahtijeva dodatni trud i stomatologa, i pacijenta i roditelja. Zato je važno da roditelji već od prve godine života upoznaju dijete sa stomatologom, te da skupa rade na prevenciji oralnih oboljenja.

Dentalna fobija je najintenzivniji oblik straha, iracionalan strah prisutan uglavnom kod odraslih osoba. Ovi pacijenti su u prošlosti imali izuzetno loše iskustvo u stomatološkoj ordinaciji, pa imaju neprimjerene reakcije, izbjegavaju stomatološke intervencije, čak i kad je u pitanju jaka zubobolja. Ovakav začarani krug može ostaviti ozbiljne posljedice na opće i oralno zdravlje. Predstavlja ozbiljan problem, zbog čega pacijentu može biti potrebno i psihološko savjetovanje. Suradnja stomatologa i pacijenta je otežana i zahtijeva dodatno strpljenje i pažnju.

Šta pacijent može uraditi da sebi olakša odlazak stomatologu?

Razmišljajte na sljedeći način: problemi koje imate sa zubima neće nestati, već vremenom mogu postati samo komplikovaniji. Najbolja motivacija za odlazak stomatologu i suočavanje sa strahom, je činjenica da će stomatolog riješiti vaš problem. Stomatolog brine o vašem oralnom zdravlju. Ako već postoji strah, birajte strpljivog, pažljivog, ljubaznog stomatologa, koji će rado izdvojiti više vremena za pripremu pacijenta. Prije odlaska u ordinaciju, skrenite misli nekom drugom aktivnošću u ugodnoj atmosferi. Kad dođete u ordinaciju, budite svjesni da će vaša dobra suradnja sa stomatologom ubrzati i olakšati intervenciju. I onda ćete otići kući sretni jer ste riješili problem sa zubom, i ponosni jer ste pobijedili svoj strah.

Šta stomatolog može uraditi da spriječi i ukloni strah kod pacijenta?

Samouvjeren pristup ulijeva povjerenje, ali bez bahatosti, već sa razumijevanjem i ljubaznošću. Smiren ton glasa, ugodna muzika ili film u pozadini, bez intenzivnih mirisa stomatoloških materijala, stvaraju ugodniju atmosferu. Za sve bolne intervencije, ako nije kontraindicirano, uvijek treba odmah aplicirati anesteziju. Pacijenta prije intervencije informisati o toku i trajanju, a tokom intervencije obješnjavati kako se zahvat odvija. Nekad se pribjegava i metodama farmakološke sedacije.

Zaključak

Najbolji način da se spriječi strah je redovan odlazak stomatologu. Redovne kontrole omogućavaju ponovnu edukaciju i motivaciju pacijenta za pravinom ishranom i oralnom higijenom. Osim toga, omogućavaju da se izvedu neke profilaktičke, preventivne intervencije kod zdravih zuba. I jako važno, omogućavaju stomatologu da uoči oboljenja usta i zubi u početnoj fazi, kad se lakše i bezbolnije liječe. S ovakvim postupanjem treba početi već oko prvog rođendana djeteta, jer ćemo tako spriječiti da prvo iskustvo bude loše i bolno. I stvaramo dobre navike za cijeli život.