Kao zdravstveni radnik osjećam moralnu i profesionalnu obavezu da motivišem ljude za prestanak pušenja. Malo sam istraživala statistiku o broju pušača u Bosni i Hercegovini za potrebe ovog teksta. Naišla sam na podatak iz Studije o stanju zdravlja stanovništva Federacije BiH iz 2012. godine, da je u periodu istraživanja, FBiH bilježila 44,1% pušača u starosnoj skupini 18-65 godina (Izvor: Studija o stanju zdravlja stanovništva u Federaciji BiH 2012, Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, www.zzjzfbih.ba). Zvuči strašno.
Pušenje cigareta se smatra jednim od vodećih uzroka moždanog udara, ishemijske bolesti srca, opstruktivne plućne bolesti, respiratornih infekcija, malignih oboljenja respiratornih i probavnih organa itd. Osim toga, nikotin iz cigareta izaziva ovisnost, te se pušač nalazi u začaranom krugu iz kojeg je teško izaći.
Uticaj duhanskog dima na tkiva usne šupljine je višestruk. Oralna tkiva pušača su stalno izložena štetnim hemijskim i termičkim podražajima. Kancerogene supstance (policiklični aromatski ugljikovodici, nitrozamni uretan, toluidin, vinilklorid itd) prodiru u sluznicu i uzrokuju oštećenje stanične DNK. Akumulacija genetičkih oštećenja dovodi do maligne transformacije ćelija.
Evo najčešćih tipova lezija oralnih sluznica uzrokovanih duhanom:
Leukoplakija je bijela naslaga na oralnoj sluznici, po tipu plaka, koja se ne može sastrugati i ne reaguje na medikaciju. Može biti uzrokovana i drugim štetnim iritacijama, a najčešće se nalazi upravo kod pušača. Veći rizik za ovu razvoj ove lezije imaju pušači koji konzumiraju i alkohol. Incidenca maligne alteracije je i do 5%, zbog čega se smatra prekancerozom.
Eritroplakija je crvena naslaga na oralnoj sluznici , po tipu plaka, koja se ne može sastrugati i ne reaguje na medikaciju. Smatra se najmalignijim tipom prekanceroze oralnih sluznica, jer skoro svaka eritroplakija, u nekom trenutku, prelazi u karcinom. Njena etiologija se uglavnom povezuje sa pušenjem i konzumiranjem alkohola.
Planocelularni karcinom - najčešći maligni tumor oralnih sluznica, koji se najčešće manifestuje kao ulkus koji ne cijeli, ili egzofitična masa. Također se povezuje s konzumacijom cigareta i alkohola. Najčešće je lokaliziran na podu usta, bočnim stranama jezika, nepčanim lukovima i u retromolarnom području.
Ostali, manje opasni efekti duhanskog dima na tkiva usne šupljine su:
diskoloarcije zubi - nakupljanje žutih, smeđih i crnih pigmenata u caklini, koji se relativno lako uklanjaju
halitoza - neugodan pušački zadah, koji je posljedica isparavanja hlapljivih sumpornih spojeva
palatitis nicotinica - hiperkeratoza sluznice tvrdog nepca, benignog i reverzibilnog karaktera. Nastaje zbog dugotrajnih hemijskih i termičkih iritacija, kod strastvenih pušača, usljed otoka malih pljuvačnih žlijezda
parodontalna oboljenja - poremećaj na nivou mikrocirkulacije i vazokonstrikcija kapilara u sluznici, poremećaj oralne mikroflore kod pušača, narušen stanični i humoralni imunitet kod pušača, dovode do veće incidence parodontalnh oboljenja, bržeg napredovanja bolesti i slabijeg odgovora na parodontalnu terapiju
neuspjeh implantološke terapije - pušači su apsolutno kontraindicirani za implantološku terapiju, a pušenje je generalno zabranjeno svim pacijentima kojima su ugrađeni dentalni implantati. Zbog uticaja duhanskog dima mikrocirkulaciju, kod pušača se očekuje veći gubitak kosti, periimplantitisi i na kraju, neuspjeh implantološke terapije.
hronična hiperplastična kandidijaza - češće se javlja kod pušača u uglovima usana ili na jeziku u obliku romboidnog glositisa.
Nadam se da sam da ćemo skupa postati svjesniji značaja zdravih životnih navika, i da ovaj mali tekst predstavlja jedan korak na tom putu. Očekujem bolju statistiku na rezultatima sljedećeg istraživanja, i da svi moji dragi ljudi pređu na stranu nepušača.
Sviđa ti se Zubic Iva? Klikni na dugme ispod da me podržiš! Postani Patreon!