Dentinska preosjetljivost se definiše kao kratkotrajna i oštra bol na taktilne, termičke, hemijske i osmotske nadražaje, koja nije povezana sa karijesom i drugim bolestima zuba.

Incidenca u svjetskoj populaciji iznosi 10-30%, a najčešće se javlja u dobi 20-40 godina. Najčešće se javlja na očnjacima i premolarima, ali mogu biti zahvaćeni i drugi zubi. Uzroci su različiti: sama anatomija zuba, kod nekih pacijenata je prirodno ogoljen dentin na vratu zuba. Dentin koji nije pokriven caklinom ili cementom, na svaki podražaj reaguje bolom, posebno kod mlađih pacijenata, kod kojih su prirodno široki dentinski kanalići sa nervnim završecima. Preosjetljivost se može javiti usljed povlačenja desni ka apikalno (recesije gingive), zbog neadekvatne tehnike četkanja i upotrebe tvrdih četkica za zube. Može se javiti kod parodontalnih oboljenja, propadanja kosti i posljedičnog povlačenja gingive. Preosjetljivost se češće javlja kod pušača, pa se dovodi i u vezu sa pušenjem.

Pacijent osjeća bol prilikom konzumacije hladnih i vrućih napitaka i hrane, kad pere zube, pa čak i na hladan zrak u zimskim mjesecima. Bol diktira prehrambene i oralno-higijenske navike, pa pacijent jede na drugu stranu i preskače bolna mjesta pri četkanju, što dovodi do akumulacije plaka i eventualno karijesa i gingivitisa.

Dijagnoza se uspostavlja jednostavno na osnovu anamneze i kliničkog pregleda. Pregledom se ustanovi da je zub zdrav, a da je bol prisutna tokom sondiranja, posušivanja i kvašenja vrata zuba, uglavnom s bukalne strane.

U diferencijalnoj dijagnozi: karijes, pulpitis, fraktura krune ili ispuna, preosjetljivost neposredno nakon restaurativnog tretmana ili preosjetljivost uzrokovana izbjeljivanjem zuba.

Terapija: savjetuje se promjena tehnike četkanja – četkati od zubnog mesa ka zubu, bez ribajućih pokreta, koristeći isključivo mekanu četkicu (soft, supersoft, ultrasoft). Smanjiti unos kiselih i gaziranih pića i hrane i ne četkati sat vremena nakon konzumacije. Izbjegavati visoko abrazivne paste za zube, kao što su paste za izbjeljivanje. Paste za zube sa oznakom sensitive su posebno namijenjene pacijentima sa problemom preosjetljivosti. Ove paste sadrže kalijeve soli, koje desenzibiliziraju nervne završetke u dentinskim kanalićima, ali se moraju koristiti kontinuirano i drugotrajno. Također su efikasne paste sa visokim koncentracijama natrijeva fluorida, jer fluoridi vrše okluziju dentinskih tubula i smanjuju preosjetljivost. U praksi su se pokazale efikasnim i paste bazirane na kazein fosfo-peptidu, kao što je GC-ev preparat Tooth Mouse, za kućnu upotrebu. U ordinaciji stomatolog može premazati bolna mjesta fluoridnim lakovima, što ima samo kratkotrajan efekat, jer se ovaj lak uklanja četkanjem zuba. Izrada kompozitnih ispuna na bolnim mjestima je efikasan, ali isuviše invazivan tretman. Kod dubokih recesija i parodontalnih džepova, najbolja terapija je parodontalna hirurgija i režanj operacija, kojom se prekriva defekat na vratu zuba. Za ovaj tretman potreban je pregled specijaliste parodontologa.

Zaključujemo da dentinska preosjetljivost generalno nije veliki problem, i sama po sebi ne dovodi do oboljenja zuba, ali plak koji se akumulira na vratu zuba zbog neadekvatne higijene može dovesti do karijesa i gingivitisa. Tretman je individualan i odluka o tretmanu se donosi nakon detaljne anamneze i kliničkog pregleda, stoga savjetujem pregled kod vašeg stomatologa.