Nekarijesne lezije tvrdih zubnih tkiva

Posted by on March 03, 2020 · 5 mins read

Ove lezije nisu povezane sa plakom i bakterijskim uzročnicima, već nastaju pod uticajem mehaničkih i hemijskih faktora tokom života.

Postoji više vrsta nekarijesnih lezija, koje su najčešće rezultat uzajamnog djelovanja različitih procesa: trošenje zuba u kontaktu sa stranim tijelom, trošenje u kontaktu sa zubima antagonistima, u kontaktu sa kiselinama i trošenje usljed abnormalnog žvačnog opterećenja. Obzirom da su ovi procesi uglavnom isprepleteni, a lezije imaju vrlo sličnu kliničku sliku, teško je odrediti tačan uzrok. Često se sve lezije zajednički nazivaju tooth wear (trošenje zuba).

Lezije mogu imati različitu lokalizaciju, a češće se uočavaju kod starijih pacijenata, zbog akumulacije etioloških faktora tokom života. Vrste nekarijesnih lezija su: abrazija, atricija, erozija i abfrakcija.

Abrazija – trošenje tvrdih zubnih tkiva u kontaktu sa stranim tijelima, u neprirodnim funkcijama (grickanje, struganje i sl.). Najčešće su abrazije posljedica neadekvatne ribajuće tehnike četkanja, sa upotrebom prevelike sile, tvrdih četkica i abrazivnih pasti. Uglavnom se javljaju na vestibularnim površinama više susjednih zuba, na onoj strani na kojoj pacijent jače i više četka. Mogu da se jave i usljed prekomjerne i agresivne upotrebe zubnog konca, grickanja predmeta, struganja kukice proteze o zubnu površinu, trošenje zuba kojem je antagonist keramička krunica itd. Abrazivne lezije su glatka i sjajna, klinasta udubljenja u caklini ili dentinu. Preosjetljivost je često prisutna ako je ogoljen dentin, posebno kod mlađih pacijenata, kad su dentinski kanalići široki, a pulpa voluminozna.

Atricija – trošenje tvrdih zubnih tkiva nastalo u fiziološkoj funkciji žvakanja, zbog nepovoljnih kontakata zuba antagonista, u okluziji. Najprije se javlja na incizalnim bridovima sjekutića, pa kako napreduje, dovodi do trošenja kvržica postranih zuba. Može dovesti do gubitka cakline i ogoljavanja dentina, trošenja restaurativnih materijala. Atricija je posebno izražena kod pacijenata sa bruksizmom i malokluzijama i tad može biti zahvaćen veći broj zubi, ili svi zubi (generalizirana atricija). Lezije su glatke i sjajne, a dentinska preosjetljivost može biti prisutna kad je dentin eksponiran.

Erozija – nastaje zbog hroničnog uticaja kiselina na tvrda zubna tkiva. Kiseline pH vrijednosti niže od 5,5 otapaju caklinu i dentin i dolazi do trošenja. Često su erozije posljedica kombinacije elektrolitičkih i hemijskih faktora. Izvor kiselina su prehrana, gazirana pića, alkohol, lijekovi, želučana kiselina kod pacijenata sa GERB-om i trudnica, amfetamini i metamfetamini itd. Erozije su uglavnom lokalizirane na palatinalnim površinama gornjih prednjih zuba u obliku glatkih udubljenja, a mogu biti zahvaćeni i drugi zubi i druge površine. Ako je dentin eksponiran, prisutna je preosjetljivost. Važno je da stomatolog što ranije otkrije etiološki faktor i koriguje ga, kako bi se zaustavilo napredovanje erozija.

Abfrakcija – gubitak tvrdih zubnih tkiva nastao zbog prekomjernog okluzalnog opterećenja. Ekscentrične sile dovode do prekomjernog stresa u zubu, dolazi do mikropukotina u caklini, dentinu i cementu, i konačno do odlamanja zubne supstance što je vidljivo i golim okom. Trošenje je veće ako je udruženo sa erozivnim i abrazivnim faktorima. Najčešća lokalizacija su vestibularne površine gornjih sjekutića, očnjaka i premolara, u području vrata zuba (na caklensko-cementnoj granici). Uočavaju se klinasta udubljenja, zubna površina izgleda kao da nedostaje odlomljeni fragment. Može biti izražena preosjetljivost.

Svi navedeni procesi dovode do oštećenja zubne strukture, zbog čega je narušena funkcija, estetika, moguća je preosjetljivost, ugrožavanje vitaliteta pulpe i retencija plaka. Većina lezija su nastale kombinovanim djelovanjem različitih etioloških faktora, slično izgledaju klinički, i nekad je teško uspostaviti tačnu dijagnozu i pružiti pacijentu adekvatnu terapiju. Posvetiti pažnju detaljnijoj medicinskoj anamnezi, analizirati okluziju i stanje temporomandibularnog zgloba, ispitati pacijentove prehrambene navike, način održavanja oralne higijene itd.

Pacijente obučiti za pravilnu tehniku četkanja (Bassova tehnika), savjetovati korištenje mekanih četkica, izbjegavanje kisele hrane i pića, kontrolu sistemskih oboljenja, napraviti pacijentu sa bruksizmom zaštitnu udlagu. Ove preventivne mjere mogu spriječiti dalje napredovanje lezija, a pacijenta ako je bez simptoma i bez potrebe za terapijom, pozivati na kontrolne preglede. Zaštitini preparati na bazi kositrenog fluorida i kazeinfofopeptida mogu zaštititi i remineralizirati lezije, a paste za preosjetljivost mogu pomoći u tretmanu boli. Tretman laserima čini dentin otpornijim na kiseline. Ipak, ako su lezije obimne, napreduju i značajno narušavaju integritet zuba i vitalitet pulpe, treba se odlučiti za restaurativni ili protetski tretman. Restauracije i protetske nadoknade planirati poštujući želje pacijenta, ali birati materijale koji su otporniji na trošenje (metalne legure, obrađena keramika, mikrohibridni kompoziti, kompoziti sa mikropunilom).

Sviđa ti se Zubic Iva? Klikni na dugme ispod da me podržiš! Postani Patreon!